Pridruži se PGS-u i svojim djelovanjem unaprijedi naš zavičaj! Ispuni pristupnicu. |
Situacija s virusom COVID – 19, problematična i izazovna je prvenstveno sa zadravstvenog stajališta, no sigurno da postoje i šire društvene repekusije, najneposrednije su one ekonomske i to se ne može negirati. Naime, kako sad stvari stoje samo subjekti u turizmu bilježe 10 – 30 % manji booking, ali i otkazivanja – storna, što traje već preko dva mjeseca. Prvo, s azijatskim tržištem, zatim europskim, a od prekjučer i američkim, tako da su prvi debeli minusi već tu. Uz turizam, pogođeno je i ostalo gospodarstvo, recimo drvna industrija, koja čini jednu od važnijih grana gospodarstva gorskog kraja PGŽ, s otprilike 60-ak poduzeća te 900-ak zaposlenih. Na razini cijele Hrvatske kroz 2018. g. izvezeno je drva (obrađenog po površini) u vrijednosti 92 milijuna EUR samo na talijansko tržište. Krajem 2019. g. situacija se mijenja, zbog okolnosti na svjetskim tržištima, dolazi do stagnacije i pada proizvodnje, s COVID – 19, situacija se drastično pogršala.
Prisjetimo se, Hrvatska je i iz prošle recesije one iz 2008. g., izašla tek 2019. g, prema stručnjacima više zbog „spill overa“, nego zbog reformi. Iz Europske komisije izjavljuju kako je prerano prognozirati štetu za gospodarstvo Europske unije, no stručnjaci iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuju pad stope rasta, te bi on sad bio ne veći od 0,8%. Uzevši u obzir najnovija događanja, nova recesija izgledan je scenarij. Kako u Hrvatskoj u međuvremenu nisu provedene reforme – porezi i ostala opterećenja su i dalje visoki, javna uprava nedovoljno efikasna, a po korupciji smo u 5 vodećih zemalja EU, brz oporavak malo je vjerojatan. Stoga, puna podrška svim gospodarstvenicima, koji ovih dana apeliraju na vladu s konkretnim mjerama. Isto u ime svojih članova rade i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, mnoge od predloženih mjera su izvrsne, te Vlada apsolutno mora pripremiti paket pomoći gospodarstvu i naročito malim i srednjim poduzetnicima, koji su i stup kako europskog gospodarstva, tako i hrvatskog, županijskog i gradskog – („segmenti mikro i malih poduzetnika i dalje generatori rasta riječkog gospodarstva, koji zajedno čine 99% ukupnog broja poduzetnika, zapošljavaju 55% ukupnog broja zaposlenih te ostvaruju 45% ukupnih prigoda i 46% ukupne neto dobiti“ izvor: mrežne stranice Grada Rijeke). Paket mjera koji doprinosi likvidnosti od goruće je važnosti i tu možemo i moramo slijediti primjer Italije, gdje je uveden moratorij na razne vrste obaveza i plaćanja, uključivši bankovna potraživanja i režije, a samozaposleni čak mogu ostvariti 500 EUR mjesečne pomoći. Za članice EU pripremljen je krizni budžet u iznosu od 25 milijardi EUR, Hrvatska ga mora moći iskoristiti. No, prije svega država treba svojim građanima pomoći iz sredstava proračunske zalihe, sukladno čl. 56, st. 3 Zakona o proračunu. Čl. 16, st.1 Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2020. g. planirana su sredstva u iznosu od 100 milijuna HRK. Mišljenja smo kako bi najbolje mjere bile smanjene doprinosa na plaće, ukidanje zateznih kamata na kašnjenja u podmirenju javnih davanja, naravno i odgoda plaćanja predujma poreza, drugim riječima one mjere, koje su usmjerene na očuvanje radnih mjesta. Samozaposlenim u turizmu, a i u ostalim djelatnostima, jer upravu tu RH bilježi značajno smanjenje stope nezaposlenosti, treba se uvesti i moratorij na doprinose.
Jedinice lokalne samouprave, isto mogu biti od pomoći zato predlažemo incijativu za Grad Rijeku da se poduzetnicima, najmoprimcima u najmu gradskih prostora olakša plaćanja najmnine za ožujak i prvu polovicu travnja, odnosno i dalje ovisno o trajanju krize s COVID -19 virusom. Kako smo svjesni stanja javnih financija i brojnih infrastrukturnih projekata, olakšanje ne mora značiti poništenje obveze, nego odgodu naplate uz mogućnost plaćanja obveze u ratama ili jednokratno do kraja fiskalne godine – 31.12.2020. Smanjene komunalne naknade za isti period može biti opcija, pogotovo s obzirom na smanjenje gospodarske aktivnosti, te samim tim i smanjene potrošnje i korištenja komunalne usluge.