Pridruži se PGS-u i svojim djelovanjem unaprijedi naš zavičaj! Ispuni pristupnicu. |
Sinoć smo na sjednici predsjedništva raspravljali o točkama dnevnog reda na idućoj sjednici GV s ciljem da zajednički donesemo stav oko inicijative Grada da se Komunalno društva Rijeka promet d.d. integrira u drugu gradsku tvrtku Rijeka plus d.o.o., koja je po našem mišljenju dvojbena.
Zašto je dvojbena?
Pa zato što je Rijeka promet uspješna i visokostručna tvrtka koja se kao takva želi ugasiti i utopiti u tvrtku Rijeka plus koja posluje na granici rentabilnosti i koja se uglavnom neuspješno bavi komercijalnim djelatnostima poput održavanja vozila, tržnicama na malo i naplatom parkiranja. Stoga se nameće logično pitanje što zapravo stoji iza ovakvog organizacijskog zahvata i koji su to pravi ciljevi i razlozi ovakve reorganizacije?
Gv nije dostavljena studija opravdanosti bi trebala jasno i detaljno pokazati koje se rezultate (ne samo financijske!) može i treba očekivati nakon provedenog pripajanja, te koje će se mjerljive i opipljive koristi postići.
Gradskim vijećnicima dostavljen je materijal prepun već viđenih fraza poput “sinergija”, “racionalizacija”, “optimizacija”, “smanjenje troškova” “veća transparentnost poslovanja”, itd. Također u materijalima stoji da se djelatnosti tih dvaju poduzeća preklapaju, što nije točno jer djelatnosti kojima se bave ova dva društva nisu uopće, ili su teško usporedive:
Djelatnosti Rijeka plusa:
- organizacija i naplata parkiranja
- “pauk” služba
- gradske tržnice
- održavanje autobusa i teretnih vozila
Djelatnosti Rijeka prometa:
- nadzor i upravljanje prometom
- održavanje prometnica, prometne
- opreme i signalizacije
- prometno planiranje i projektiranje
Već iz samih naziva djelatnosti vidi se jasno da se dva društva ne preklapaju niti se u bilo kojem segmentu radi o dupliciranju, pa bi bilo potrebno da autor materijala te svoje tvrdnje potkrijepi bilo kakvim dokazom.
Također, u materijalu se pokušava nabrojiti što su to prednosti i koristi pripajanja Rijeka prometa društvu Rijeka plus, pri čemu se kao glavne koristi navode “povećanje prihoda”, “podizanje kvalitete usluga” (kojih – da li će se izrađivati bolji prometni projekti, možda će se bolje upravljati prometom, bolje naplaćivati parkiranje ili će se bolje održavati kamioni i autobusi…?), “stvaranje platforme za budući razvoj” (Rijeka plus naime danas nema nikakve razvojne strategije niti razvojnih planova, pa se valjda očekuje da će to razvijati stručnjaci iz Rijeka prometa?) itd. itd.
Navode se i konture organizacije tako “podebljanog” Rijeka plusa, pa bi u njemu djelovali “sektor parkirališta”, “sektor javne tržnice na malo”, “sektor prometne opreme i signalizacije”(potpuno nejasan pojam) te “održavanje (prometnica)” i “komercijale”. Sektor “održavanje vozila” se više ne spominje u novoj organizaciji, kao niti djelatnosti “nadzor i upravljanje prometa-gradski prometni centar”, te “prometno planiranje i projektiranje” – valjda se te djelatnosti ukidaju ili Grad više neće upravljati prometom?
Zbog svega navedenog opravdana je sumnja da integracijom Rijeka prometa u Rijeka plus neće doći do nikakvog unapređenja u stanju u prometu, već će dovesti do njegove daljnje degradacije i rezultirati štetom za Grad. Sukladno dosadašnjim ispitivanjima javnog mnijenja, većina građana grada Rijeke smatra da je problem broj 1. Grada Rijeke – promet! Bilo bi logično, da je slijedom toga nova gradska vlast osmislila organizacijski model kojim će se prometni sustav, kao vrlo složena i ključna urbana kategorija, podignuti organizacijski na višu razinu nego što je to sada, kada se o pojedinim segmentima prometa, svako na svoj način, brinu tri trgovačka društva (Rijeka promet, Autotrolej i Rijeka plus). Osnivanjem Odjela gradske uprave za promet, ili barem Direkcije za promet unutar nekog od Odjela gradske uprave, stvorili bi se osnovni uvjeti za sustavni, koordiniran i održivi razvitak ukupnog urbanog prometa.
Sposobnost Uprave tvrtke Rijeka plus d.o.o. da ostvari nove zadaće je vrlo upitna. Činjenica je da sadašnja Uprava tvrtke Rijeka plus nije ostvarila većinu ciljeva postavljenih pred nju reorganizacijom komunalnog sustava provedenom 2015. godine. O učinkovitosti Uprave govore sljedeće činjenice:
- Navedena Uprava bila je imenovana organizatorom poslovnih aktivnosti nove tvrtke Poslovni sustavi, koja je trebala biti poslovnim servisom svim komunalnim društvima; organizacija se pokazala kao potpuni promašaj. Vrhunac apsurda je da je baš uprava Rijeka plusa bila prva koja je stvorila vlastitu paralelnu strukturu unutar Rijeka plusa, kako bi maksimalno smanjila potrebu za uslugama Poslovnih sustava!
- Uprava Rijeka plusa u proteklih 6 godina postojanja nije ostvarila visoke profite u poslovanju kako bi rasteretila Grad dugovanja za otplatu kredita za izgrađene prometnice, iako je to javno najavljivala, što je rezultiralo da Grad i dalje snosi isti teret. Naime, svake godine Grad kroz dokapitulaciju Rijeka plusa zapravo i dalje sufinancira tu otplatu duga po obveznicama.
- Uprava Rijeka plusa nije uspjela organizirati učinkovito održavanje autobusa gradske tvrtke Autotrolej, te je nakon više afera (porezni prekršaj radi nedozvoljenog zamješavanja goriva, stalni kvarovi i požari na nizu autobusa i t.d.) cjelokupno održavanje autobusa sa potrebnim kadrovima vraćeno u tvrtku Autotrolej.
- Uprava je odgovorna i za izrazito loše međuljudske odnose u tvrtki Rijeka plus d.o.o. te vrlo veliku fluktuaciju radne snage, što je rezultiralo padom kvalitete usluge naplate parkiranja.
Slijedom iznesenog, postavlja se ključno pitanje – koje su to pozitivne reference Uprave koje ulijevaju povjerenje da će nova struktura osigurati daljnji održivi razvitak prometa ili polučiti bilo kakav uspjeh?
Bilo bi posve razumljivo da je Grad pokrenuo inicijativu da se neuspješna tvrtka Rijeka plus pripoji Rijeka prometu ili nekoj drugoj gradskoj tvrtki.
Mi smo gradonačelniku predložili zajednički sastanak s upravom Rijeka plusa koji će se održati sutra kako bi se razbistrila sva ova pitanja i kako bismo na temelju zaključaka s tog sastanka mogli donijeti definitivan stav.
Tea Mičić Badurina